Ki sa ou bezwen konnen sou nouvo pwopozisyon pou mete ajou Rejis la

Ki sa ou bezwen konnen sou nouvo pwopozisyon pou mete ajou Rejis la

Pa Walter Ewing, Enpak Imigrasyon

Demokrat nan Chanm Reprezantan yo te prezante yon pwojè lwa ki ta pèmèt imigran san papye ki te viv Ozetazini pou omwen sèt ane legalize estati yo. Pwojè lwa a ta chanje yon dispozisyon Lwa sou Imigrasyon ak Nasyonalite ke yo rele "Rejis", ki pèmèt sèten rezidan alontèm nan Etazini ki san papye oswa ki prezan nan peyi a anba yon estati legal tanporè pou aplike pou rezidan pèmanan legal. (LPR) estati (yo rele tou kat vèt).

Pou kalifye, yon imigran san papye dwe antre Ozetazini nan oswa anvan yon dat espesifik ("dat rejis la"), dwe rete kontinyèlman nan peyi a depi dat sa a, epi li dwe kapab demontre "bon karaktè moral". Tout aplikan pou kat vèt yo dwe pase anpil chèk kriminèl ak sekirite nasyonal.

Depi li te kreye pwovizyon rejis la an 1929, Kongrè a te avanse dat rejis la kat fwa. Dènye fwa a se an 1986, lè yo te chanje dat rejis la an 1ye janvye 1972—sa vle di sèlman imigran ki te antre nan peyi a nan dat sa a oswa anvan yo te kapab aplike pou vin LPR. Dat sa a se kounye a twò lwen nan tan lontan ke trè kèk imigran san papye kounye a k ap viv Ozetazini kalifye. Dapre done gouvènman an, 58,914 moun te vin LPR anba dispozisyon rejis ant Ane Fiskal (FY) 1985 ak FY 1989. Men, sèlman 11,191 te fè sa nan ane 1990 yo. Nimewo sa a te tonbe nan 2,319 nan ane 2000 yo ak 911 nan ane 2010 yo.

Pwojè lwa ki te prezante 20 jiyè a, "Renouvle Dispozisyon Imigrasyon Lwa 1929 sou Imigrasyon an," ta kreye yon dat rejis k ap pèmèt imigran san papye ki rete nan peyi a pandan sèt ane oswa plis pou aplike pou estati LPR. Yon total de 46 Demokrat te andose bòdwo a.

Si yo te adopte, pwojè lwa sa a ta pèmèt plizyè milyon imigran san papye ki rezidan alontèm Ozetazini vin LPR. Depatman Sekirite Enteryè estime ke 9.6 milyon nan 11.4 milyon imigran san papye ki te prezan nan peyi Etazini an 2018 te rete isit la pou omwen nèf ane.

Se pa tout imigran san papye ki te vin Ozetazini sèt ane oswa plis ki t ap elijib pou aplike pou estati LPR dapre dispozisyon rejis la. Gen kèk ki pa ta kalifye akòz kondanasyon kriminèl oswa peryòd pwolonje absans nan peyi a. Men, li posib ke pifò nan yo ta kalifye.

Kongrè a gen pouvwa pou legalize estati dè milyon de imigran san papye ki te rele peyi sa a lakay pou plizyè ane. Epi, lè yo pase bòdwo sa a, Kongrè a te kapab akonpli sa a pa senpleman chanje yon liy nan yon lwa ki deja sou liv yo. "Rejis woule" sa a ta kreye yon lwa limitasyon pou yo pa gen papye ki ta pèmèt moun yo jwenn yon kat vèt toutotan yo pa te komèt okenn ofans grav pandan tan yo pa gen estati. Sa ta ka bay plizyè milyon moun opòtinite pou yon dezyèm chans epi yo ta anpeche kwasans yon popilasyon san papye.

Malerezman, bòdwo a gen anpil chans fè fas ak gwo opozisyon, epi li pa gen anpil chans pou yo ka rasanble 60 vòt li ta bezwen pou netwaye yon obstruction Sena a. Malgre ke bòdwo a pa gen anpil chans pou yo pase ane sa a, li reprezante sipò ki pi solid nan plizyè deseni pou sa ki te konn pratike woutin pou mete ajou dat rejis la.

Kite yon Reply

Adrès imèl ou pa pral dwe pibliye.